Afrička svinjska kuga prijeti proizvodnji suhomesnatih proizvoda - kako zaštititi farmu i proizvodnju?

Sve veći broj slučajeva afričke svinjske kuge u istočnoj Hrvatskoj ozbiljno ugrožava domaće svinjogojstvo, ali i proizvodnju tradicionalnih mesnih proizvoda poput Baranjskog kulena. Upozorava na to prof. dr. sc. Goran Kušec, predsjednik Katedre za animalne proizvode Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, ističući kako bolest više nije moguće promatrati kao prolaznu pojavu.

Zaključno s 22. srpnjem u Hrvatskoj je potvrđeno 101 izbijanje afričke svinjske kuge na gospodarstvima s držanim svinjama, pri čemu je više od polovice zabilježeno u Osječko-baranjskoj županiji. Istodobno je potvrđeno i 187 slučajeva bolesti kod divljih svinja, od kojih čak 184 upravo na području ove županije.

"Takav razvoj pokazuje da ASK više nije razumno promatrati samo kao kratkotrajnu izvanrednu pojavu, nego kao dugotrajan epidemiološki i proizvodni rizik kojem moramo prilagoditi biosigurnost svinjogojskih gospodarstava, ali i organizaciju proizvodnje tradicionalnih proizvoda od svinjskog mesa", upozorava Kušec.

Dodaje kako iskustva europskih regija s razvijenom proizvodnjom tradicionalnih suhomesnatih proizvoda pokazuju da se virus najčešće ne unosi jednim velikim propustom, nego nizom svakodnevnih situacija – kroz kretanje ljudi, vozila, opreme i različitih materijala. Upravo zato, kaže, potrebno je primijeniti provjerene biosigurnosne mjere koje su se pokazale učinkovitima u zemljama koje se s ovom bolešću bore već godinama.

Proizvodni prostor mora biti zasebna biosigurnosna cjelina

Kako ističe profesor, osnovno je pravilo organizirati gospodarstvo tako da proizvodni dio bude potpuno odvojen od svih ostalih aktivnosti.

To znači da kontakte s drugim svinjogojskim gospodarstvima treba svesti na najmanju moguću mjeru, a ulazak vanjskih osoba dopustiti samo kada je to neophodno, uz obvezno presvlačenje i korištenje zaštitne odjeće i obuće koja ostaje na gospodarstvu.

Posebnu važnost pridaje higijenskim barijerama."One moraju biti obvezan prolaz, a ne formalno opremljena prostorija", naglašava Kušec.

Objašnjava kako je nužno jasno odvojiti čisti i nečisti dio ulaza, oprati i dezinficirati ruke te koristiti isključivo radnu odjeću i obuću koja ne napušta proizvodni prostor. Dodaje i da dezinfekcija zaprljanih čizama nema učinka ako se prethodno ne ukloni zemlja i organski materijal.

Odvojiti čiste i nečiste putove

Profesor upozorava i na važnost pravilne organizacije prometa na gospodarstvu. Vozila koja dolaze u dodir s gnojem, poljima ili drugim farmama ne bi smjela prolaziti uz nastambe i skladišta hrane, dok se odvoz gnojovke mora provoditi u skladu s mjerama koje vrijede za pojedinu zonu ograničenja.

Posebna pravila vrijede i u slučaju uginuća životinja. Svako uginuće potrebno je odmah prijaviti ovlaštenom veterinaru, a lešina se ne smije premještati prije pregleda ili dobivenih uputa. Tek nakon toga treba je transportirati posebnim kolicima do spremnika kojem sakupljač može pristupiti bez ulaska u proizvodni dio gospodarstva.

Kuća, polje i svinjac moraju biti odvojeni

"Kuća i svinjac u istom dvorištu moraju funkcionirati kao odvojene cjeline", poručuje.

Jednako vrijedi i za poljoprivredne površine. Strojevi koji dolaze s polja mogu prenijeti zemlju i biljne ostatke, a usjevi u neposrednoj blizini objekata mogu privlačiti divlje svinje. Zato preporučuje održavanje zaštitnog pojasa bez visoke vegetacije, odvojene putove za poljoprivrednu mehanizaciju te obvezno čišćenje i dezinfekciju strojeva prije približavanja objektima sa svinjama.

Također podsjeća da je nakon rada na polju potrebno promijeniti odjeću i obuću prije ulaska među životinje, dok hrana i stelja moraju biti zaštićene od divljih svinja, ptica i glodavaca.

Na kraju naglašava kako biosigurnosne mjere nisu samo administrativna obveza. "One čuvaju zdravlje svinja, opstanak gospodarstava i domaću sirovinsku bazu bez koje nema dugoročne proizvodnje Baranjskog kulena", zaključuje Kušec.

Dodaje da u aktualnoj epidemiološkoj situaciji svaku osobu, vozilo i komad opreme koji dolazi izvana treba promatrati kao mogući put unošenja virusa i prema tome organizirati proizvodnju.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor